KARAVANSKI PUT PLAV – PEC 21 jul 2009. God.
Izvjestava Ahmet Rekovic
Plav, a posebno Gusinje su u proslosti predstavljali vaznu raskrsnicu puta Dubrovnik – Kotor – Skadar – Gusinje – Plav – Pec – Carigrad, I puta koji je isao dolinom Lima. Posebno se Gusinje razvilo u tom periodu, za vrijeme Turske vladavine, pa je krajem 19 vijeka Gusinje brojilo duplo vise kuca od Plava, I bilo je centar nahije poznat po trgovini, zanatstvu I poljoprivrednim proizvodima.
Medjutim odavno se prestalo hoditi ovim karavanskim putem, samo je dionica od Plava do Peci ostala u funkciji sve do prije nekih tridesetak godina. Jos su mi u sjecanju price od mog rahmetli baba kao I od oca I ostalih starih Plavljana koji su puno puta isli za Pec na konja da bi donijeli tovar zita I prehranili porodicu, ili su zimovali stoku u Metohiji, posebno u Decanskim selima, jer bi tamo bilo rano proljece I stoka bi pasla dok su nase planine bile jos pod snijegom.
Glavni put je vodio od Plava, uz Komaracu, uz selo desni Meteh na prevoj Dio , niz Bjeluhu, na Kuciste I Pec. Ovaj put mi je jako poznat jer sam I ja dok sam ucio cetvrtu godinu srednje skole u Peci 1990 god. Isao pjeske do Plava I nazad vise puta. Jedan krak ovog puta isao je iz Babina Polja , preko katuna Zavoje – sohom od Jelenka – na dno Raskodolja ,preko planina Slano Polje I Milisevca I padalo se na peti kilometer puta Pec- Kuciste. Ovaj put su posebno koristili stocari koji su izdizali u Babino Polje I Bogicevicu. I upravo ovim putem smo se odlucili da prodjemo tog 21. Jula . Bilo nas je 12, osam iz naseg drustva I cetvorica nasih prijatelja iz Peci.
Kombibusom se prebacujemo iz Plava do Masla , objasnjavamo vozacu gdje da nas ceka- on mora ici preko Rozaja za Pec a zatim jos pet kilometara u Rugovskoj Klisuri. Krecemo nesto prije 6 sati, uz livadu Haka Sabovica, preko katuna Zavoje uz Djurdjev Do za sat ipo stizemo do na prevoj od Raskodolja. Svo vrijeme se okrecemo I posmatramo Hridske Krse koji su obasjani jutarnjim suncem, kao I Albanske Prokletije koje strce iznad Bivoljaka I Hrida. Odatle nam je sve pod nogom I nastavljamo dalje Sohom od Jelenka tj grebenom koga cine sa lijeve strane planina Jelenak a sa desne Raskodolj iznad kojeg dominira Bogdas sa svojih 2533 mnv. Na dnu Raskodolja nalazi se istoimeni katun do kojeg se stize iz pravca Decana, mada je sad spojen put tako da se moze doci I iz Peci. Lijevo od katuna moguce je ici na vrh Velika Podina 2424 mnv I dalje na Guri I Kuq 2522mnv, mi prolazimo iznad katuna dobro utabanom stazom, prolazimo kroz katun Slano Polje I Dolazimo u planinu Milisevac. Tu pravimo pauzu kod Gusinjske cesme. Sve ove planine su bogate pitomim pasnjacima , izvorima I sumama a Raskodolj ima izuzetne skijaske potencijale, gdje bi staze polazile sa Pasjeg Vrha 2405 mnv. Ono sto je zanimljivo da u katune ove tri planine izdizu ljudi iz samo jednog Decanskog sela – Istinic. Uproteklom ratu je stradao stocni fond, posebno ovce tako da smo nailazili samo na velika krda goveda, a veliki buljuci ovaca su prava rijetkost. Izuzetak je porodica Nasera Muljaja koji izdize u katunu Milisevc ciji buljuk broji preko 500 bravi. Od ovog katuna je najpogodnije izvesti uspon na Krs Cvrlje 2413 mnv I Koprivnik 2461 mnv. Od Milisevca nas je cekala najteza etapa, 16 km pjesacenja makadamskim putem, sa svega par precica tako da su nam se tabani uzarili kad smo stigli na glavni put, nakon devet ipo sati pjesacenja. Vrijeme je bilo izuzetno toplo tako da smo kasnjenje kombija iskoristili da se osvjezimo u obliznjem potoku. Stize kombi, pakujemo se I krecemo uzvodno Rugovskom Klisurom sve do restorana Rugova Kamp. Radi se o velikom restoranu koji dnevno ima po nekoliko stotina gostiju. Inace cijela Rugova lici na jedno veliko stihijsko gradiliste, grade se prodavnice, vikendice, restorani .Impresivno djeluju stijene Rugovske Klisure na kojima su uradjene alpinisticke staze. Za rucak smo imali pastrmku I biftek. Poslije rucka pozdravljamo se sa nasim gostima-domacinima iz Peci I krecemo za Plav.
Inace razmisljamo da ova tura postane tradicionalna koju bi nase drustvo sa PD Djeravica iz Peci zajedno organizovali svake godine.
Kliknite na sliku:Izvjestava Ahmet Rekovic
Plav, a posebno Gusinje su u proslosti predstavljali vaznu raskrsnicu puta Dubrovnik – Kotor – Skadar – Gusinje – Plav – Pec – Carigrad, I puta koji je isao dolinom Lima. Posebno se Gusinje razvilo u tom periodu, za vrijeme Turske vladavine, pa je krajem 19 vijeka Gusinje brojilo duplo vise kuca od Plava, I bilo je centar nahije poznat po trgovini, zanatstvu I poljoprivrednim proizvodima.
Medjutim odavno se prestalo hoditi ovim karavanskim putem, samo je dionica od Plava do Peci ostala u funkciji sve do prije nekih tridesetak godina. Jos su mi u sjecanju price od mog rahmetli baba kao I od oca I ostalih starih Plavljana koji su puno puta isli za Pec na konja da bi donijeli tovar zita I prehranili porodicu, ili su zimovali stoku u Metohiji, posebno u Decanskim selima, jer bi tamo bilo rano proljece I stoka bi pasla dok su nase planine bile jos pod snijegom.
Glavni put je vodio od Plava, uz Komaracu, uz selo desni Meteh na prevoj Dio , niz Bjeluhu, na Kuciste I Pec. Ovaj put mi je jako poznat jer sam I ja dok sam ucio cetvrtu godinu srednje skole u Peci 1990 god. Isao pjeske do Plava I nazad vise puta. Jedan krak ovog puta isao je iz Babina Polja , preko katuna Zavoje – sohom od Jelenka – na dno Raskodolja ,preko planina Slano Polje I Milisevca I padalo se na peti kilometer puta Pec- Kuciste. Ovaj put su posebno koristili stocari koji su izdizali u Babino Polje I Bogicevicu. I upravo ovim putem smo se odlucili da prodjemo tog 21. Jula . Bilo nas je 12, osam iz naseg drustva I cetvorica nasih prijatelja iz Peci.
Kombibusom se prebacujemo iz Plava do Masla , objasnjavamo vozacu gdje da nas ceka- on mora ici preko Rozaja za Pec a zatim jos pet kilometara u Rugovskoj Klisuri. Krecemo nesto prije 6 sati, uz livadu Haka Sabovica, preko katuna Zavoje uz Djurdjev Do za sat ipo stizemo do na prevoj od Raskodolja. Svo vrijeme se okrecemo I posmatramo Hridske Krse koji su obasjani jutarnjim suncem, kao I Albanske Prokletije koje strce iznad Bivoljaka I Hrida. Odatle nam je sve pod nogom I nastavljamo dalje Sohom od Jelenka tj grebenom koga cine sa lijeve strane planina Jelenak a sa desne Raskodolj iznad kojeg dominira Bogdas sa svojih 2533 mnv. Na dnu Raskodolja nalazi se istoimeni katun do kojeg se stize iz pravca Decana, mada je sad spojen put tako da se moze doci I iz Peci. Lijevo od katuna moguce je ici na vrh Velika Podina 2424 mnv I dalje na Guri I Kuq 2522mnv, mi prolazimo iznad katuna dobro utabanom stazom, prolazimo kroz katun Slano Polje I Dolazimo u planinu Milisevac. Tu pravimo pauzu kod Gusinjske cesme. Sve ove planine su bogate pitomim pasnjacima , izvorima I sumama a Raskodolj ima izuzetne skijaske potencijale, gdje bi staze polazile sa Pasjeg Vrha 2405 mnv. Ono sto je zanimljivo da u katune ove tri planine izdizu ljudi iz samo jednog Decanskog sela – Istinic. Uproteklom ratu je stradao stocni fond, posebno ovce tako da smo nailazili samo na velika krda goveda, a veliki buljuci ovaca su prava rijetkost. Izuzetak je porodica Nasera Muljaja koji izdize u katunu Milisevc ciji buljuk broji preko 500 bravi. Od ovog katuna je najpogodnije izvesti uspon na Krs Cvrlje 2413 mnv I Koprivnik 2461 mnv. Od Milisevca nas je cekala najteza etapa, 16 km pjesacenja makadamskim putem, sa svega par precica tako da su nam se tabani uzarili kad smo stigli na glavni put, nakon devet ipo sati pjesacenja. Vrijeme je bilo izuzetno toplo tako da smo kasnjenje kombija iskoristili da se osvjezimo u obliznjem potoku. Stize kombi, pakujemo se I krecemo uzvodno Rugovskom Klisurom sve do restorana Rugova Kamp. Radi se o velikom restoranu koji dnevno ima po nekoliko stotina gostiju. Inace cijela Rugova lici na jedno veliko stihijsko gradiliste, grade se prodavnice, vikendice, restorani .Impresivno djeluju stijene Rugovske Klisure na kojima su uradjene alpinisticke staze. Za rucak smo imali pastrmku I biftek. Poslije rucka pozdravljamo se sa nasim gostima-domacinima iz Peci I krecemo za Plav.
Inace razmisljamo da ova tura postane tradicionalna koju bi nase drustvo sa PD Djeravica iz Peci zajedno organizovali svake godine.
